Fotografije iz pismohrane Josipa Šale Pina
Prvi konjički klub u Dalmaciji utemeljen je u Zadru u prosincu godine 1956. Dobio je ime Jadran, a inicijativu za njegovo utemeljenje dali su onodobni gradski sportski aktivisti.
– Djelovanje kluba bilo je utemeljeno na suradnji s konjičkim postrojbama bivše JNA. U Zadru je bilo nekoliko vojnih konjušnica izvan tadašnje gradske jezgre, te jedna južno od crkve sv. Ivana na Relji – kaže Josip Šale Pino, jedan od prvih klupskih članova i natjecatelja.
U početku su se klupske aktivnosti bazirale na promidžbenim priredbama na Ravnicama i drugdje u gradu ili u njegovoj blizini.
– Prošlo je neko vrijeme dok nismo oblikovali natjecateljsku skupinu. Trebalo je izabrati konje, a sami smo izrađivali prepone. Obično bismo ih postavljali na jednom platou i tu smo vježbali.
Zanimljivo je da je klub u kratko vrijeme uspio okupiti mnoštvo zainteresiranih jahačica i jahača.
– Mene je privukla dinamika u tom sportu, a istodobno sam igrao vaterpolo i rukomet. Ništa nam nije bilo teško, za sve smo imali vremena.
U klubu su se tako, na primjer, bili našli još Benito Šarić, Vilim Pincetić (bio je tada vojni glazbenik), Riko i Viktor Sakara, Marko Čakić, Mario Burčul, Ivo Rušev (bio je i nogometni vratar), Viktor i Bruno Lerga, Lučano Perić (poslije etablirani baletni pedagog i koreograf), Klaudio Stipčević (bio i veslač), Zlatan Miodrag (poslije poznati zadarski radijski novinar), Bruno Duka, Ante Jurin, Zlata Surać (uspješna skakačica u vodu), Đurđica i Tereza Ganza, Melita Gračanin, Rajka Arambašić i mnogi drugi.
– Benito Šarić i Vilim Pincetić stekli su poslije i instruktorski stupanj i odlazili na prvenstva Hrvatske. Pincetić je u Varaždinu na jednom državnom natjecanju bio drugi u parkouru P, a u parokouru U Čakić je bio treći. Mi smo godine 1959. u Benkovcu sudjelovali na prvenstvu Dalmacije gdje sam postao prvak u preponskom jahanju. U publici je bilo oko pet tisuća ljudi. Nešto poslije odustao sam od aktivnosti u konjičkom klubu jer su mi i vaterpolo i rukomet uzimali sve više vremena.
Djelovanje Konjičkoga kluba Zadar potrajalo je svega pet godina. Iz određenih razloga bivša JNA u Zadru je znatno smanjila broj konja što je imalo i presudan utjecaj na dalji rad kluba.
– Sjećam se da su brojni konji iz Zadra tada bili otpremljeni brodom – kaže Josip Šale Pino.
Poslije prestanka djelovanja Konjičkoga kluba Jadran u Zadru dugo nije bilo organiziranoga konjičkoga sporta do službenoga početka djelovanja KK-a Epona godine 2000. Poslije su utemeljeni još KK Maximus i KK Zadar.
